jeudi 23 novembre 2017

LIYI GWÉLÉL SÔKBÔK


LIYI GWÉLÉL SÔKBÔK

 

Mut a nlama yi ligwé jé. Hala wee mut a nlama yi nkuu wé ligwé.A nlama yi timbhe i mbadga ini le : bés bo njee ? A we nu u ta bé i loñ mee, kii i mboñ le u yé man mee?Ngond mee? Inyuule ba nkés bé mbog i ngii mbog.

 

         Bakana ba mbenge ba bi lo i loñ yés ni mbog yap ni ane i mahisna. Nkana a yé libadô li mbus ibaa. I yom a mpot yon a mboñ bé. Bitembee bi nkana bi nlona gwét.  Nkana a nyéñ i tôôma we ño ni maaisoñ inyuu i bana lihat li yé biték gwoñ. Hala wee nkana a ngwés bana gôl, mpuma, kalasin, bikék i ke bisu inyuu i nseñ i loñ yé.Ndi nye a gwés bé le u bañ bee gwoñ, u ôô bisélél gwoñ, u nyo maog moñ, u sal bijek gwoñ ni nuñul bisélél gwoñ, bee gwoñ, maog moñ ni bijek gwoñ ni nkoñ isi. Inyuu hala nyen bôt ba kôba ba bi kal le: i yoñ sat u nyi, yon u tôgbege.Bakana ba mbenge ba ta bé botama i nkoñ hisi. Yom u nlama yi yo ini le: a yep ni kii ? a yep ni jis li mbôngô. Ingéda bôt ba yé njal le ndék yon i gwé lihat jolisôna, hala a gwal ôa ,nyeiha i ke bisu.

 

Yaônde, 17 kondoñ 2017

Nkam PONDI PONDI


 

 

 

 

 

 

MAM MA MBOÑ LE U YIN BAÑ


MAM MA MBOÑ LE U YIN BAÑ


Hilôlômbi nyen a nti niñ. Jon u nha bañ i boña woñ le u yé isi bini bihégél bi pe Hilôlômbi a bi heg. Hala a mboñ le u batba le b’a litén li mee li nla tjé ? U nlama bé tjél libag joñ li mee. U nlama bégés mambén ma Hilôlômbi. Ba nyil man mee ni bilem bini le : gwéha, maliga ni ômsiñ. U hôya bañ gwét bi bi juba i Ngog Lituba ni i bôt ba bé gwés le bôt ba kôba ba jôp i base i baôm mbom isi. Hilôlômbi a ntembee bé. Jon bôt ba kôba ba bé sébél nye le Kimaltjai. I ngéda ndutu i mpémél we yéñ lelaa u nla boñ le u yin bañ. Hilôlômbi a tohol litén li mee inyuule jôi li Hilôlômbi li nyiba ni biloñ gwobisôna. I bôt ba bé i base i baôm mbom isi ba bi gwés tjé litén li mee. I bôt ba kôba  ba bi jôp bé i Ngog  Lituba, i bôt ba yé i base i baôm mbom isi ba bi nol bobasôna. Ba bi la bé tjé litén li  mee. Jôi li Hilôlômbi li nyiba le nyen a bi tohol bôt ba kôba. Hilôlômbi nyen a bi heg mut binam.Jon mut a yéñ bañ i tjé mut numpe.Hilôlômbi nyetama nyen a yé mpubi.Nyen a bi ti bôt ba kôba mambén.Mambén ma mon ma mboñ le litén li mee  la tjé bé. Inyuu hala nyen hikii man mee, hikii ngond mee ba nlama añ kaat i sôkbôk. Hala wee u nip bañ, u nol bañ, u pot maliga, i ke bisu. Hala a nlet i ba maséé le u yé man mee tole ngond mee. Hala a nti maséé ma niñ le u nhôya bé Hilôlômbi. Niñ i yé maséé ni ndutu.

 

Masoda ni nu a nkil hi kokok.

 

Yaônde, 17 kondoñ 2017

Nkam PONDI PONDI


 

MAPUBI MA MAMBÉN


MAPUBI MA MAMBÉN

 
Inyuu i jôp i base i sôkbôk, u nlama kôs mambén kikii yom bisu. Hala a lôl we ni isoñ nu a niiga we. Mambén mana ma nlama ba mapubi ma mbay ma niñ yoñ.Hop woñ ni bibôñôl gwoñ bi nlama kiha gwem yada.U nlama ba mut a nok maaisañ ngôô, mut maliga, mut telepsép i ke bisu. Mut nu a nti Hilôlômbi mayéga, mut nu a mbégés mangand ma Hilôlômbi, mut nu a nwaa bé soohe Hilôlômbi ,mut   nu a nsul Hilôlômbi i ngand mabumbul ma gwôô, mut mu a nyéñ mapubi ma Hilôlômbi inyuule mambén ma Hilôlômbi ma nyilis we ngwélés ni i njel ini le u ñôô bisélél gwoñ, u bañ bee gwoñ,  u nsal bijek gwoñ, u nyo maog moñ, u nje bijek gwoñ i ke bisu.Mambén ma Hilôlômbi ma yé maliga ma Hilôlômbi.Maliga mana ma yé mapubi ma mbay, maliga ma nnom. Jon bôt ba kôba ba bé sébél ki Hilôlômbi le Kimaltjai. Hala wee maliga ma Hilôlômbi ma yé nlélém tjai di tjai.

Masoda ni nu a nkil hi kokok.

 

 

 

 Yaônde, 20 kondoñ 2017

Nkam PONDI PONDI


 

 

 

B’A MAHAK MA NLA KÔNDE BOÑ LE U BA MBÔÔ ?


B’A MAHAK MA NLA KÔNDE BOÑ LE U BA MBÔÔ ?

         Di nla kobol i bug ini le mahak ni kal le hala a yé mahoñol ma mut nu a ntehe tole a nyoñ mam i pes i lam. Di nla ki kobol i bug ini ni kal le hala a yé mut a gwé bot-ñem ni mam ma niñ ma nlo i yaani nu a nlo. Wa yil hala maboñog méé ni bipôdôl gwéé.

         I niñ di niñ i len ini i gwé ngandag matjañ ma unbaha ñem u mut. Jon ñem ndutu u nsiidaha mbu. Dilo di mut a ntehe bikuu tjodisôna di yé dibe.

         Lelaa mut mahak a mboñ ingéda a nkwo ? A ntehe bé le i mbeg ini yon ya tuga bé nye le mam méé ma kee longe. A nyéñ i sélés boña wéé inyuu i yi kii i mboñ nye le a kwo i mbeg ini ni lelaa a nla boñ le a telep, le a kwo habañ kelpe. Jon u nog le : hipa hada, mbeg ibaa, wee u yé jôñ. Mut mahak a nyi le ndutu i tabé hikii homa, to hikii ngéda. Jon u nog le : ndobo i tabé mingwañ mi lép nwo imaa.

         Mut mahak a nihbe ndutu yak mahoñol mabe ba nlona bé mbuma ikété mbôô wéé. Inyuule a nyi bunge mahoñol mabe. Jon mut mahak a mbéna gwés nson wéé. A ntehe i mam malam ma yé ikété nson wéé. Mut mahak a gwé mawanda ma ntehe mam ma niñ kikii nye. Jon u nog le : bie bi nôônga, gwom bi tubla kôi. Mut mahak a mpot ni gwel i mam ma mbénge nye i ke ni bisu. Mut mahak a niñ longe niñ. Mut mahak a ntôl bé dilo tini.

 

Yaônde, 08 dipos 2007

    Nkam Pondi Pondi

http://antoinepondipondi.blogspot.com

KII I YÉ MBÔÔ ?



Kon u yé ngim sañ. Mut a mbôôp ingéda a nsôô bé kon wé. Jon u nog le : u sôô kon, u wo wo. Hala wee u nlama kal mut matibla i yom i ntéénga we. U nlama neebe i kon mut matibla a nléba we. Jon mut a mbôôp ngim kon, ngim jôhge, ngim lem i ke ni bisu. Mut a nla mbôôp ingéda mut a ngwés nyemede ni mut wé libôk. Mut a nlama bana bot-ñem ni mut matibla ni i bee mut matibla a ntiina nye.

Mut a mbôôp ingéda a nog bé jôhge minsôn to i pes mahoñol, ingéda mut a ntjél nyemb le niñ i ngi konog nye ngôñ. Ingéda mut a nje bilonge bi bijek nyuu yé i mbat nye le a nlel bé balal ba ndamba (bijek bi minsôn, bijek bi bombo, bijek bi mahoñ, bikai, minso, môô ni bitatam) .

Yaônde, 02 matjel 2009

                                                     Nkam Pondi Pondi

http:/antoinepondipondi.blogspot.com

 

LIYOÑ HOP I TI BÔT


                                 LIYOÑ   HOP   I    TI   BÔT

Ingéda basôgôlsôgôl, nso mut u bé pot bé i ti. Mudaa a bé pot bé libai jokikijo. A bé sooga nlôm mahoñol méé.

Bot ba bé yén bitinga bitinga, i noñnaga ni ma ndap map ma bi kôkôwa ni mababa map. Hikii mut a nyééne i mut a gwé kunde hop i mbus.

Bot ba bééna kunde hop bo bana le : Mbombog, ñuum, mpôdôl mut, ngéngé, mañ litén ni ntôô mut. Hop u bé yoña ki ingéda i ni nkuu ligwéé.

Bana bôt bape ba bé sooga ba pôdôl bap mahoñol map inyuule

ngén basaa i nkal le: man nuga a ntôp bé lihan.                                                

Mbombog a bé kile a om jai ni maange wéé tole man wéé, i unda le a mbugi béé. Wee i yom ba nkit a neebe yo. Bambombog ba nla ti nye hop, ndi nye a mbat bé hop. A béé a bana ngaba. Yom di nlama tééda i yé le, ba nkit bé mbombog hop to ibale bo hop wéé u yé mbe, le tee a mal pot.

Hop u bé béé tjagatjaga. Hop u bé le, ibale bo ba ntjag hop i ti, tole mut a mbad mbadga, bôt ba mom nwee, ba nog lisuk jé li hop.

Mut a bé a ba le, litjagag jé lihop li ntimba hop wéé. Ha ni nyen, bôt ba hogi ba bé ba kal nye le: yén isi.

Ingéda ba nkal mut le, podog, wee a nyi hop.

HOP   INGéDA   MUT   A   NWO

Ibale bo mut a nwo, njee a kôli i yoñ hop inyuu i toñol niñ yéé ? I mut a nyégle i bum nyen a ntoñol le mut wéé a nwo kii, a konog kii ? ibale bo a konog ndigi nso kon, a nkal le, a konog.

Ndi ibale bo ba ntohga le ba nol nye, a nkal le mut wem nunu a nwo, ba bi jés nye mbôñ, a sôô ndi me nyi béme njee a mboñ i jam lini. Mu kikii a pamag i mbédgé, bape ba nkal le nyen a nyoñ kon (hala wee a nwél i mam méé).

I ntén mut i, ibale bo i nene hala, ndumb yéé i ta béé maéya momasôna ma mélél ha.                                                                                       

Ibale bo i mut a nwo, a boñog bé bibéba bi mam, ha nyen i mut a nyoñ hop a ntoñol niñ yéé, a nkal le : i maange nunu a bag maange biliya,  a mbii nwa,  a gwal bon a nom na nwii kikii sém,  nwii kikii  kaa, a bag bé mut mindañ.

A mpot le, i mut a mbad nye pil, a loo liso moo. A mom nwee.

Ingéda u mpot i ntén hop unu, u ntelep homa wada.

Ingéda u nit mut mbôgi lam, mut a ntimbhe habé we.

Tééda Longe (T.L.): Hala kikii man Basaa a bi kéne ngén le: hinuni hi ngwiina makôô, mut a ngwiina nyo, wee hop u bé yom i matadga ngandag inyuule mut a bé le a pamna mindang ni mut tole a sagne inyuu bibug gwéé.

Jon liyoñ hop li bé bat ngim ngôôba (sukulu) le, bôt ba nkôôba we. Jon mut kôba a bi ti soso mahee i bada hop i ti.  Inyuu hala nyen pék bôt ba kôba i bi nene, i hol ki. Ha nyen ba bi yigle bés mangén i ke bisu.

Jon di tééda le, ngim mahop, boonge bon ba mpot mo, mahop mape, bôdaa bon ba mpot mo. Mahop mape ki, bôôlôm, mahop mape bambombog bon ba mpot mo ni mimañ mi bot.

Jon hop u gwéé bikuum ni mambé./.

 

 

Yaônde, 03 kondoñ 1987

Nkam Pondi Pondi

http||antoinepondipondi.blogspot.com

 

SAL LONGE INYUU I BUMBUL LONGE


SAL LONGE INYUU I BUMBUL LONGE

 

Nson u nyilis mut ngwélés. Jon a nlama sal longe inyuu i boñ le a ba kunde. Hilôlômbi a kôm bé we mbus ibale bo ndi u nyan bé nye. Jon u gwélél mambén ma Hilôlômbi inyuule Hilôlômbi a nyi mam momasôna, a ntehe mam momasôna, a nog mam momasôna. U nlama niñ ikété mambén ma Hilôlômbi inyuule Hilôlômbi a ngwés bé mut yengi.

 

I yom mut a nsal yon a mbumbul.Jon u nlama bénge i yom u sal i kel ini, i sondi ini, i sôñ ini, i nwi unu i pes i hop woñ, maboñog moñ, mahoñolmoñi ke ni bisu. Kikii lép i nke i tuye hala nyen yag i yom mut a nti i ntémb i nyeni.

 

Sal longe hala a nkobla le u njôp bé i njel bitek to i njel nkoda. U nsooheHilôlômbi le a unda we mapubi mé. A ti we soñndani ngui le u sal ngandag inyuu i bumbul ngandag. Ubana mban inyuule u nhoñol bañ le kikii u nsal len wee wa bumbul len. U bat Hilôlômbi nwéhél inyuu mam mabe u bi boñ. Inyuule imam ma, ma nla boñ le u hoo bé bumbul. Hilôlômbia nhôya bé we ingéda u nsal longe. U nlama yéñ i sal longe ibale u ngwés bumbul longe. Jon u nog le : longe i nimil bé.

 

 

Yaônde, 07 njéba 2009

Nkam PondiPondi

http : //pondipondi.blogspot.com

 

 

LIYÉMBÉL WOÑI

LIYÉMBÉL WOÑI
 
                Niñ i len ini i nkôhna woñi.I woñi ini i nlôl le maange a mboñ sukulu ndi a nyi bé tole a bana nson,a bii mudaa,a oñ kumba i ke bisu. Mut a nyi bé too ibale a mbeha kon a nla tibla i ke bisu.
 
                 U nlama bana konangoo inyuu mut numpe le u hôla nye ni i ndutu i mpémél nye. Mut a nlama ki bana konangoo inyuu nyemede, inyuu lihaa jé, ndap yé bôt, litén jé, i bôt bo ni nye ba nsal i ke bisu. Inyuu hala nyen u nok le: masôôbe, u béé i yoñ ti. U nlama yéñ i bana konangoo inyuu yoñ wemede. Hala a nhôla we i ba lôs mut, i yémbél woñi , i jôs manoodana ma mpémél we , i nog mut numpe ni i yi mut numpe. I njel ini ya boñ we le u yi gwel wemede.I pes i nyuu yoñ, mahoñol moñ ma ba nwee. Mam ma nene habé bihéhla bi mam .Wa nwas biyôglô bi mam i ke bisu.
 
                 Likon Hilôlômbi woñi li nhôla we i yémbél woñi inyuule u gwééne Hilôlômbi bôdôl.
 
 
 
Yaônde, 24 kondoñ 2017
                                                                      Nkam pondi pondi
http://antoinepondipondi.blogspot.com